MAILING LISTA
Da bi ste se prijavili na našu mailing listu molimo Vas da unesete podatke ovdje.
Ime: 
Prezime: 
E-mail:  POŠALJI
PUBLIKACIJE
29.03.2018
ODRŽANA REGIONALNA KONFERENCIJA STRUKOVNE KOMORE ARHITEKATA ˝GRADNJA VISOKIH ZGRADA – IMPERATIV ILI IZBOR˝

U organizaciji IKCG - Strukovne komore arhitekata, juče je u Kristalnoj dvorani hotela "Hilton" Podgorica, održana Regionalna konferencija "GRADNJA VISOKIH ZGRADA - IMPERATIV ILI IZBOR".

 

U nastavku vijest objavljena u crnogorskim medijima.

 

Državne smjernice razvoja arhitekture biće gotove do oktobra, saopštio je glavni državni arhitekta, Dušan Vuksanović, pojašnjavajući da taj dokument neće dati isključive stavove povodom gradnje visokih zgrada.

On je danas, na regionalnoj konferenciji Gradnja visokih zgrada - imperativ ili izbor, u organizaciji Strukovne komore arhitekata Inženjerske komore Crne Gore (IKCG), kazao da smjernice imaju jasnu poziciju u praktičnom djelovanju u svakodnevnoj praksi jer, kako je pojasnio, zakon propisuje da se davanje saglasnosti na idejina rješenja sprovodi na osnovu uslova i kriterijuma koji su dati u smjernicama.

„Do polovine oktobra ove godine je rok za izradu smjernica. Vjerujem da ćemo radnu verziju imati prije avgusta. Definisano je da se do usvajanja smjernica ova aktivnost davanje saglasnosti na idejna rješenja radi na osnovu uslova tehničkih iz plana za određeni objekat za koji se radi projekat. Tako da osnov za odlučivanje Direktorata, do usvajanja smjernica, su uslovi iz plana“, rekao je Vuksanović.

On je pojasnio da Direktorat glavnog državnog arhitekte do usvajanja smjernica radi tako što vrši uporednu analizu segmenta uslova iz plana, i na osnovu toga odlučuje o zahtjevu.

„Smjernice neće dati isključive stavove povodom gradnje visokih zgrada. Neboderi su zahtjevnije teme u projektantskom i tehnološkom smislu. Ideja je da podsjetim kolege da je baviti se neboderima posebno zahtjevan zadatak i zahtjeva poznavanje stvari koje izlaze iz okvira arhitekture kao profesije“, naveo je Vuksanović.

Ključno je, kako smatra, da arhitekta posjeduje svijest o potrebi za angažovanjem i drugih strana.

Predsjednik IKCG, Boris Ostojić, rekao je da je opredjeljenje komore da se ubuduće glas struke čuje što glasnije.

„IKCG će, preko svojih strukovnih komora, nastojati da o svim bitnim pitanjima za struku ili javni interes jasno iskaže stručni stav kad Izvršni odbor iz strukovnih komora procijeni da je to u interesu struke“, poručio je Ostojić.

On je podsjetio da je Strukovna komora arhitekata nedavno učestvovala u javnoj raspravi povodom projekta Kasarna Morača, navodeći da današnja konferencija predstavlja nastavak „očigledno ambicioznog i veoma raznovrsnog plana aktivnosti“.

Predsjednica Izvršnog odbora Strukovne komore arhitekata IKCG, Maja Velimirović Petrović, kazala je da se kao jedan od mnogih složenih aspekata, moorfološko-urbanističkog razvoja crnogorskih gradova, ističe aspekt izgradnje visokih zgrada, koji, kako je navela, do sada nije adekvatno tretiran „niti u normativno-zakonodavnom okviru, niti u planersko-urbanističkoj praksi, niti u stručnom i javnom diskursu“.

 

„Kao posledicu neadekvatnog i nepravovremenog odgovora struke u smislu multidisciplinarnong planerskog stava i stručne procjene realnih potreba i mogućih kapaciteta prostora imamo aktuelnu situaciju da za izgradnju visokih zgrada često se dešava kao eksces u prostoru jednostrano izražena potreba netolerantna prema okruženju i izgrađenoj sredini. Ovakve pojave, po pravili, izazivaju negodovanje i revolt stručne i laičke javnosti“, istakla je Velimirović Petrović.

Prema njenim riječima, postoji svjest da visoke zgrade, same po sebi, u fenomenološkom i tipološkom smislu ne moraju biti u potpunosti nepoželjan oblik gradnje.

„Takođe smo svjesni da nas, njihova eventualna izgradnja, stavlja pred brojne izazove kojima kao društvo i struka moramo biti dorasli“, rekla je Velimirović Petrović.

Arhitekta Vladimir Lovrić smatra da je građenje savremenih zgrada „koje streme ka nebu“ izbor urbanog procesa i sazrijevanja grada, „ali i isto jedan put prema umiranju grada“.

„Građenje velikih objekata je postupak koji je doveo megalopolise u sistem da gradovi postaju svijet, a cijeli svijet, u simboličnom smislu će postati jedan veliki grad sa džinovskim soliterima gdje neće biti velikih zelenih površina, sučanih površina, partera i susreta među ljudima. Gradovi budućnosti, gradovi 21. vijeka su gradovi koji uvažavaju čovjeka i to su gradovi ljudi, a ne solitera“, istakao je Lovrić.

Vanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu u Begoradu, Dušan Ignjatović, ocijenio je da je izgradnju visokih zgrada teško odvojiti od kulturloškog konteksta.

„Ukoliko imamo tradiciju koja je dugo vijekova formirana i koja je rezultirala urbanom matricom, tehnikom, tehnologijom i oblikom gradnje, vrlo je diskutabilno na koji način visoke zgrade utiču na život ljudi, organizaciju gradova. Ukoliko se pravi novi razvoj urbanog naselja onda se mogu iskoristiti prednosti koje savremena tehnologija nosi sa sobom“, rekao je Ignjatović.

Arhitekta iz Beograda, Branislav Redžić, smatra da je kategorija visoke kuće/zgrade bazirana na tri uporišta.

„Bazno uporište je administracija, planski okviri, bazni senzibiltet arhitekte da ostvari, realizuje kontekst na najbolji način, i treće teme definišu mentalitet. U okviru mentaliteta, spremnog da gradi i živi u soliteru imate tržište i investiora. To su uzročno posledične relacije i jako je važno da sve strukture uključujući državu pomognu da se te realcije odvijaju nesmetano“, rekao je Redžić.

On smatra da je jako važno da se visokom građenju i soliteru „širom otvore vrata“.

„Svaka redukcija pravi veću štetu nego korist. Ova trougaona matrica je teoretsko-utopijska okolnost kojoj treba težiti. Siguran sam da će status i perspektiva solitera na prostoru Crne Gore imati izrazito autothon lokalni karakter, okrenut lokalnim standradima, potrebama i kriterijumima, ali će uvijek imati fini kontakt sa globalnim okolnostima koje definišu visoku zgradu“, istakao je Redžić.

Dekan Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, Svetislav Popović, kazao je da savremeni urbanizam, putem teorijskih radova i praktične primjene, putem neposredne djelatnosti u prostoru, teži stvaranju novog tipa „gradnje, grada, života, grada čovjeka, humanog grada, grada budućnosti, u kojem će se živjeti zdravije, udobnije i zadovojnije“.

„Polazeći od čovjeka kao krajnjeg korisnika prostora, urbanistička teorija postavlja nove principe u urbanističkoj strukturi grada kojoj se iz onova mijenjaju stvari i međusobni odnos meterijalnih elemenata“, rekao je Popović.

Članica Strukovne komore arhitekata i Upravnog odbora IKCG, Igbala Šabović Kerović, kazala je da, imajući u vidu činjenicu da je širenje grada neminovan proces po prirodi stvari dinamičan, uvijek postoje otvorena značajna pitanja „koja su otvorila mnoge dnevne dileme i moguće posledice u prostoru“.

„Pitanje gradnje visokih objekata podrazumijeva mnoge aspekte i tematska pitanja, ali čini mi se da po tom osnovu je koncipirana ova konferencija. Programski okvir zaštite urbanog pejzaža, odnosno graditeljskog naslijeđa je najsloženiji i najzahtjevniji integrator svih temataksih cjelina““, navela je Šabović Kerović.

 

CDM

PORTAL ANALITIKA

ANTENA M

 

FOTOGRAFIJE SA KONFERENCIJE SE NALAZE NA LINKU GALERIJA