MAILING LISTA
Da bi ste se prijavili na našu mailing listu molimo Vas da unesete podatke ovdje.
Ime: 
Prezime: 
E-mail:  POŠALJI
PUBLIKACIJE
07.06.2019
Prve naftne bušotine u februaru 2020.

 

Privredna komora Crne Gore i Inženjerska komora – Strukovna komora mašinskih inženjera organizovale su 6. juna 2019. stručni skup „Složeni inženjerski objekti, postrojenja i instalacije tečnog naftnog gasa 1971-2019”.


Uvodne riječi imali su potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović i predsjednik Inženjerske komore Srđan Laković.

 

Moderator je bio Miodrag Macanović, dipl. ing. mašinstva koji je imao i prezentaciju na temu skupa. O istraživanju ugljovodonika u Crnogorskom podmorju govorio je direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević. Prevoz opasnih materija u drumskom saobraćaju, zakonska regulativa i preventivne mjere bezbjednosti bila je tema prezentacije Sandre Racković, načelnice u Direktoratu za vanredne situacije, MUP Crne Gore, a o komprimovanom prirodnom gasu - primjeni, instalisanim kapacitetima u Crnoj Gori, perspektivi, regulativi, te snabdijevanju govorio je Momir Antonić, dipl.ing.maš. GAS TEH, Inđija. O stanicama za snabdijevanje gorivom motornih vozila, regulativi, tehničkim zahjevima za izgradnju, zonama opasnosti, mjerama zaštite i uporednim iskustvima iz okruženja izlagali su inženjeri Goran Samardžić i Dejan Marunović iz MUP-a.
 



Potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović istakao je kvalitetnu saradnju sa Inženjerskom komorom, čiji je rezultat i organizacija ovog izuzetno posjećenog stručnog skupa. On je najavio da će partnerstvo ovih asocijacija biti još intenzivnije, jer se u narednom planira održavanje brojnih zajedničkih sastanaka na aktuelne teme od značaja za sveukupni razvoj.


Predsjednik Inženjerske komore Srđan Laković ocijenio je da ovaj stručni skup sa osvrtom u prošlost i pogledom u budućnost doprinosi prepoznavanju pravaca djelovanja u ovoj oblasti. On je istakao spremnost ove komore da doprinese kreiranju kvalitetnih zakonskih rješenja, naglašavajući potrebu implementacije međunarodnih standarda u domaću legislativu. Naglasio je privrženost jačanju partnerskih veza sa Privrednom komorom.


Direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević izrazio je očekivanje da će Crna Gora imati proizvodnju nafte i gasa, podsjetivši da ugljovodonike istražuju kompanije ENI-Novatek i Energan.

- Planirano je da početkom februara 2020. započne bušenje na dvije lokacije. Jedna bušotina će tražiti naftu na dubini od 6,5 kilometra, a druga gas na 1,5 kilometra. Da li ćemo imati naftu i gas znaćemo sredinom sljedeće godine – rekao je Dubljević.

On je kazao da Uprava iščekuje rezultate snimanja koji će utvrditi mjesto bušenja, a da će sljedeće sedmice u ovu oblast doći brod koji će raditi sofisticirana geofizička istraživanja.

Prema njegovim riječima, relevantna svjetska agencija Mackenzie Boothe je Crnu Goru svrstala među 20 najperspektivnijih prospekata - vjerovatnih novih nalazišta ugljovodonika.

- Južni dio Jadrana je najmanje istražen. Naftne kompanije očekuju da će pronaći nalazišta ugljovodonika, jer ona već postoje u drugim djelovima podmorja – istakao je predstavnik Uprave.

Naglašava da nije jednostavno naći naftu i gas i da taj proces uključuje primjenu najsavremenijih skupih tehnologija koje treba da umanje mogućnost izostanka rezultata. Naftne kompanije koje se bave istraživanjem mnogo rizikuju, ali zato ostvaruju i veće rezultate nego one koje bave trgovinom ugljovodonicima. Podsjetio je da su ENI i Novatek, za potrebe seizmičkih istraživanja crnogorskog podmorja, tokom novembra i decembra 2018. izdvojili 2,1 milion eura samo za gorivo.

Dubljević je kazao da je kreirana zakonska regulativa koja propisuje pravila ponašanja nafnih kompanija i valorizacije ovih resursa. Našoj zemlji će priprasti od 62 do 68 procenata neto dobiti od valorizacije ugljovodonika, po osnovu poreza, koncesione i surface naknade.

- Napravili smo preciznu regulativu da bismo definisali pravila, te da ne bismo pregovarali o tome sa moćnim naftnim kompanijama, čiji su poslovni rezultati veći od BDP-a naše države – rekao je on.

Zaključio je da veoma bitno da države mudro upravljaju ugljovodonicima jer je riječ o resursu koji se troši, a koji će još dugo biti nezamjenljiv, bez obzira na alternativne izvore energije koji su sve zastupljeniji.
 


Preuzeto sa sajta Privredne komore

 


FOTOGRAFIJE

 

 

ANKETA
Ocijenite izgled nove internet prezentacije?
 Odlična  Dobra  Loša GLASAJ Rezultati