Susret inženjerskih komora Jugoistočne Evrope, u organizaciji Inženjerske komore Crne Gore, održan je u Kotoru od 08-10.04.2010. godine. Radni dio Susreta je održan na brodu “Vodena kočija” 09.04.2010. godine sa početkom u 10 časova.

Susretu su u ime Komore domaćina prisustvovali: - predsjednik Inženjerske komore Crne Gore Ljubo Dušanov Stjepčević; - članovi Upravnog odbora Komore: Milojica Zindović, Miodrag Bulatović, Boris Ilijanić, Željka Radovanović, Miloš Knežević, Mijomir Bošnjak i Ratko Vujović, - predsjednik Skupštine IKCG Radenko Pejović; - Stručna služba IKCG. Susretu su prisustvovali i predsjednik Izvršnog odbora Evropskog savjeta Inženjerskih komora (ECEC) Josef Robl i predstavnici komora: - Slovenije: Črtomir Remec (predsjednik Komore i potpredsjednik IO ECEC), Željko Vukelić i Polona Okretič; - Bugarske: Stefan Kinarev (predsjednik Komore), Dimitar Načev (potpredsjednik IO ECEC), Georgi Simeonov, Marija Stefanova; - Hrvatske: Mirko Orešković, Ivan Paska i Barbara Karleuša; i - Makedonije: Strahinja Trpevski (predsjednik Komore) i Gajur Kadriju. Gosti Susreta: - predstavnik Federalnog ministarstva prostornog uređenja Bosne i Hercegovine Adnan Efendić; - predstavnici Ministarstva sredine i prostornog planiranja Kosova Sabit Rastelica, Enver Tahiri i Adem Tuša; - predstavnik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Petar Vukoslavčević; - predstavnik Privredne komore Crne Gore Spasoje Bulajić; - predstavnik Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine Dejan Šinik; - dekan Arhitektonskog fakulteta u Podgorici Goran Radović; - dekan Građevinskog fakulteta u Podgorici Duško Lučić; - delegat u Evropskom savjetu građevinskih inženjera Nebojša Đuranović; - bivši crnogorski delegat u ECEC Mladen Ulićević; - predsjednik Saveza arhitekata Crne Gore Rifat Alihodžić; - bivši predsjednik IKCG Arsenije Vujović. Susret je otvorio predsjednik Inženjerske komore Crne Gore Ljubo Dušanov Stjepčević, i tom prilikom u svom obraćanju prisutnima istakao: “Dobrodošli u Crnu Goru, u Boku Kotorsku. Oko ove Nevjeste Jadrana vjekovima su se otimali mletački providuri, francuski maršali, austrijski generali, sva ta otmena carska gospoda, a danas ona spaja nas! Danas je ona simbol povezane jugoistočne Evrope, a um ljudski, što nas, kako Njegoš reče sa „besamrtnima ravni“, most je naš. Kod Crnogoraca prvijenstvo sa sobom nosi više pravo. Danas, prvijenstvo ima crnogorski pečat. Po prvi put gospodo, srećemo se ovim povodom i moja je čast što je Crna Gora vaš domaćin. I isto tako, moja je čast što danas Crnom Gorom možemo opovrgnuti onu istorijsku krivicu nesložnosti koju nam je vrijeme znalo pripisati! Inženjerske komore Jugoistočne Evrope, nijesu se željele lišiti mogućnosti, ali ni prava da organizuju zajedničku djelatnost i razmjene međusobna iskustva. A dobro znamo: iskustvo nam oblikuje sposobnost! Govorim o sposobnosti da svojim djelima utičemo na naredne generacije. Ograničavam se od toga da me shvatite pogrešno prije nego što kažem, poštovani, da smo mi ti, koji utiremo put boljim odnosima za bolje i buduće. Za dobar odgoj koji prkosi ravnodušnosti na temeljima našeg iskustvenog. E, to je ono što uticaj sa sobom nosi. Moje osobno zadovoljstvo ujedno i želja jeste da ga iskoristimo sa ciljem osnivanja Evropske inženjerske komore. Samo pripazimo, uticaj je kapital koji vrlinom valja dobro čuvati, da ne propadne. Zato, neka naša vrline ne bude nedostatak iskušenja, već odvažnost da zajedno probamo promjene, prihvatimo medjusobna iskustva i budemo sposobniji. A danas sobom dokazujemo da jesmo spremni. Gospodo, dopustite da vam se na tome zahvalim, i sa vama podijelim ponos grada koji nosi štit UNESCO”. Pozdravnu riječ u ime grada domaćina uputila je predsjednica Opštine Kotor Marija Ćatović. Istakla je da: “U vrijeme intenzivnog povezivanja i uspostavljanja bliske saradnje među zemljama u regionu Jugoistočne Evrope i šire, smatram veoma podsticajnim ovaj susret inženjera iz regiona. Iskreno se nadam da će radni dio susreta biti prava prilika za razmjenu mišljenja o značaju inženjerskih komora, te da će detaljnije biti razmotreni okviri dugoročne saradnje komora Jugoistočne Evrope, kao i mogućnosti zajedničkog učešća u regionalnim razvojnim projektima. Uvjerena sam da je to pravi način da inženjerska struka značajno doprinese regionalnom povezivanju i saradnji, a time i naporima Crne Gore na putu evropskih integracija.” Na kraju je svim učesnicima poželjela da što ljepše provedu slobodno vrijeme, a u radnom dijelu Susreta puno uspjeha, konstruktivnih rasprava i uspostavljanja novih oblika saradnje. Skupu se potom obratio predsjednik Evropskog savjeta inženjerskih komora Josef Robl, koji je naveo da treba ubrzati i produbiti saradnju između inženjerskih komora, i diskutovati i postignuti opšte interese u ime inženjerskih profesija. Naveo je opšte ciljeve u planu ECEC-a za period od 2010-2012. godine i to: - Unaprijediti vidljivost ovlašćenih inženjera ECEC-a pred evropskim institucijama, kao i u društvu. - Unaprijediti strukturu i poboljšati saradnju u okviru udruženja članica. - Nastaviti i produbiti saradnju među članicama ECEC-a. - Nadgledati aktuelnu evropsku politiku razvoja i reagovati na iste. - Poslednje, ali ne i manje bitno privući nove članove, ističući da ECEC sada ima 14 članica udruženja, u poslednje tri godine su se pridružile Bugarska, Grčka i Španija. Iskazao je nadu da će se ciljevi postići, uz uspješan i povjerljiv timski rad u Odboru i uz podršku članica udruženja. U ime Komore Slovenije skup je pozdravio predsjednik Črtomir Remec i naglasio da je ovo prilika da se ostvare novi ciljevi inženjerskih komora. Dalje je naglasio da ovlašćeni inženjeri treba da nastoje da u teškom ekonomskom vremenu održe svoju poziciju u društvu i na taj način doprinesu da se izađe iz krize. Pozvao je prisutne da prisustvuju Konferenciji na brdu kod Kranja, 18. maja 2010.godine, što će biti prilika za početak novog perioda u građevinarstvu, koji će se ogledati u postizanju funkcionalnosti objekata, ljepoti i usklađenosti sa ambijentom. Stefan Kinarev je izrazio veliko zadovoljstvo što prisustvuje ovakvom Susretu i zahvalio se domaćinu na odličnoj organizaciji. Takođe je naglasio da podržava sve aktivnosti ECEC. Skupu se potom obratio predstavnik Komore Hrvatske Mirko Orešković Izrazio je zadovoljstvo održavanjem ovakvog skupa, i istakao da su inženjeri ti, koji svojom inicijativom doprinose razvoju lokalnih zajednica, a time i cijele Evrope. Podsjetio je, da je zbog nepremostivih administartivnih prepreka za osnivanje evropske komore, donijeta Deklaracija u Dubrovniku o osnivanju Evropskog savjeta inženjerskih komora (ECEC). Istakao je da se inženjeri moraju nametnuti kao nezaobilazni faktor u izgradnji i održavanju objekta i da su učesnici ovog skupa dokaz spremnosti da se mijenja sadašnjost i utiče na budućnost. Na kraju je poželio uspjeh konferenciji zahvaljujući domaćinu na „sjajnoj organizaciji i prijatnoj gostoljubivosti“. U ime Federalnog ministarstva Bosne i Hercegovine obratio se Adnan Efendić, koji se tom prilikom zahvalio domaćinu na iskrenoj i toploj dobrodošlici. Naglasio je da se nada da će ovaj susret sve učesnike obogatiti novim saznanjima i iskustvima, i da će poučeni time inicirati stvaranje okvira za formiranje komore Bosne. Enver Thiri – predstavnik Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja Kosova, pozdravljajući sve prisutne izrazio je zahvalnost na pozivu i istakao da im učešće na Susretu stvara mogućnost da se uključe u djelatnost inženjerskih komora. Petar Vukoslavčević je pozdravio skup, u ime Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i prenio žaljenje predsjednika Momira Đurovića koji je sticajem okolnosti bio spriječen da prisustvuje. Istakao je da je uloga inženjerskih komora izuzetno velika, posebno kod zemalja u tranziciji, koje se suočavaju sa velikim izazovima, a što se odnosi i na Crnu Goru. Dalje je istakao da smo svjedoci pojave institucija, pojedinaca i eksperata koji se nemilosrdno bore za svoje mjesto u oblasti inženjerskih aktivnosti ne vodeći računa o kvalitetu posla koji obavljaju. Stoga je neophodna institucija kao što je inženjerska komora. Naglasio je da je IKCG napravila značajan korak u izdavanju licenci i implementaciji standarda, ali ovlašćenja treba podići na viši nivo i na taj način doprinijeti zaštiti javnog interesa. CANU će uvijek biti spremna da podrži aktivnosti Komore preko svojih odbora. Na kraju je podržao održavanje ovakvih susreta, jer oni afirmišu kako inženjerske komore, tako i inženjerske struke. Spasoje Bulajić – predstavnik Privredne komore Crne Gore izrazio je zadovoljstvo što može da pozdravi učesnike ovog značajnog skupa i poželio da ovo bude podstrek za još bolje uspostavljanje odnosa između komora jugoistočne Evrope i šire. Naglasio je da je Privredna komora, kao i nženjerska komora servis koji je potreban privredi Takođe je istakao, da je jako bitno da inženjerske komore dobiju što veća javna ovlašćenja, jer je u suštini najvažnije da svaki posao radi onaj koji je za to stručno osposobljen. U ime Komore Makedonije skup je pozdravio Strahinja Trpevski, predsjednik i istakao da je njihova komora osnovana prije dvije godine, i da će im iskustva iz drugih inženjerskih komora biti jako korisna za njihov dalji rad. Za radni dio susreta moderator je bila dr Željka Radovanović, dipl.inž.građ. Na Susretu Inženjerskih komora razmatran je sljedeći Dnevni red: 1. Mjesto i uloga inženjerskih komora u matičnim državama; Izlagač: Prof. dr Miodrag Bulatović, dipl.inž.maš. 2. Razmatranje mogućih okvira dugoročne saradnje komora Jugoistočne Evrope: 2.1. Razmjena iskustava u primjeni jedinstvenog tarifnika inženjerskih usluga; Izlagač: Mr Boris Ilijanić, dipl.inž.arh. 2.2. Zaštita autorskih prava i intelektualne svojine kroz komore; Izlagač: Dr Rifat Alihodžić, dipl.inž.arh. 2.3. Zajedničko učešće u regionalnim razvojnim projektima; Izlagač: Doc. dr Miloš Knežević, dipl.inž.građ. 3. Razmatranje o uzajamnom priznavanju kvalifikacija. Izlagač: Svetislav Popović, dipl. pravnik Prof. dr Miodrag Bulatović, dipl.inž.maš. se u svom izlaganju posebno osvrnuo na način na koji ECEC može da pomogne zemljama u tranziciji, kao i na položaj Inženjerske komore Crne Gore. On je istakao da je donošenjem novog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, zakonodavac otišao korak unazad, jer je javna ovlašćenja utvrđivanja ispunjenosti uslova za izdavanje licenci sa Komore prenio na nadležno Ministrastvo. Po riječima Miodraga Bulatovića za očekivati je da će Evropska unija uočiti pravi položaj i ulogu ovlašćenih inženjera s javnim pravima i odgovornostima, razumjeti i podržati inicijativu o osnivanju Evropske inženjerske komore i donijeti Direktivu o njenom osnivanju, kroz koju će se regulisati društvena korisnost inženjerskih usluga u održivom društvenom i ekonomskom životu i razvoju Evrope. Mr Boris Ilijanić, dipl.inž.arh. je izlažući temu o primjeni jedinstvenog tarifnika rekao da će samo valorizacija inženjerskog rada biti u stanju da unaprijedi i sačuva znanje i stručno bogastvo za naredne generacije. On je naveo da se u Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata daje ovlašćenje i obaveza IKCG da izradi tarifnik usluga inženjera u poslovima izrade tehničke dokumentacije za poslovno stambene objekte i zapitao se šta je sa ostalim objektima visokogradnje, te šta je sa ostalim inženjerskim poslovima kao što su nadzori, tehnički pregledi i slično. Dr Rifat Alihodžić, dipl.inž.arh. je upozorio prisutne da smo svjedoci ruiniranja značajnih dijela arhitekture. On je izložio stav prema problematici autorskog prava i intelektualne svojine sa inženjerskog stanovišta. Istakao je da svijest o problemu zaštite autorskih prava još uvijek nije na odgovarajućem nivou. Postavio je dva pitanja: da li je svako djelo koje je ostvareno samim tim činom autorsko djelo bez obzira na njegov kvalitet i u slučaju da djelo nije zaštićeno nekom vrstom patenta; i kada autori imaju pravo da reaguju i u kojem momentu počinju sa zaštitom autorskih prava. Istakao je da je bitno da se komore obavežu na razmjenu podataka o intelektualnoj svojini i autorskim pravima. Doc. dr Miloš Knežević, dipl.inž.građ. je predložio zajedničku pripremu i uvođenje eurokodova u praksu u zemljama u regionu. Realizacija tog projekta višestruko će doprinijeti budućem jedinstvenom evropskom prostoru i unapređenju tehničke regulative u ovoj oblasti, pa je neophodno da se u to pored inženjerskih komora uključe i resorna ministarstva, instituti za standardizaciju, fakulteti koji se bave graditeljstvom, sizmološki instituti, hidrometeorološki zavodi, geološki zavodi i slično. Svetislav Popović, dipl. pravnik je naveo da administrativnim postupkom izdavanja licenci na osnovu navedenog postupka ovjere diploma, isključujući struke iz oblasti izgradnje objekata, direktno narušava javni interes kroz kvalitet izrade tehničke dokumentacije i izgradnje objekata. On je istakao da prema crnogorskom zakonu o izgradnji objakta data je mogućnost da strani državljanin bez ikakavih pratećih dokaza ovjere u nadležnoj službi Ministarstva svoju domicilnu licencu i na osnovu iste pribavi sebi iste uslove za rad kao i domaći inženjeri, za koje je propisan poseban postupak za dobijanje iste. Tako formalan i nepouzdan postupak, osim što utiče na položaj domaćih inženjera, direktno stvara prostor za damping, ali i koruptivne aktivnosti. Poslije uvodnih izlaganja učešće na Susretu uzeo je prof. emeritus Arsenije Vujović, dipl.inž.građ. koji je pozdravio sve učesnike i rekao da inženjerska snaga treba da ispravi anomalije koje su dokumentovane u referatima. Prvo pitanje koje se postavlja je “što bi bilo dobro, odnosno neophodno da se utvrdi na nivou Evrope, odnosno na nivou Evropskog savjeta inženjerskih komora” ističući sljedeće: 1. Nacionalne inženjerske komore se formiraju kao jedinstvene institucije, saglasno propisima za obezbjeđivanje javnog interesa i zaštite trećih lica 2. Vrste i stepen obrazovanja, a posebno usmjerenja i iskustva na odgovarajućim poslovima, kao i sticanja statusa ovlašćenog lica za obavljanje vrste poslova u planiranju prostora i građenju objekata; 3. Status i slobodu ovlašćenog planera i ovlašćenog inženjera za slobodnim djelovanjem na jedinstveno tržište sa punom odgovornošću za posljedice koje mogu nastati iz njegovog rada; 4. Nacionalne inženjerske komore treba da rade na zaštiti javnog interesa, trećih lica i stručnosti u oblasti planiranja prostora i izgradnje objekata, utvrđivanja ispunjavanja uslova pravnih i fizičkih lica kako domaćih tako i stranih lica, i izdavanje licenci i ovlašćenja koji su javni akt. Profesor Vujović je iskazao nadu će sve ovo izazvati pažnju predsjednika Robl-a i da će se ova pitanja regulisati na nivou ECEC. U slučaju da je inicijativa vrijedna, u IKCG postoji stručni kapacitet da ovu ideju učine potpunijom i sadržajnijom, i da se kroz Savjet ECEC učini dostupnom svim članicama ECEC. Ako nema zainteresovanosti u ECEC, onda nacionalne inženjerske komore treba da utvrde odgovarajući akt, jer bez postojanja takvog dokumenta nastaju nepremostive nesuglasice u inženjerskoj strukturi, što destabilizuje značaj i ulogu inženjerskih komora, odnosno cijele inženjerske strukture. Drugo pitanje se odnosilo na područje donošenja Eurokodova. Podsjetio je prisutne da eurokodovi kao nacionalni standardi stupaju na snagu u zemljama EU ove godine, a da su ostale zemlje obavezne da eurokodove proglase nacionalnim standardima do 2014. godine, zajedno sa nacionalnim aneksima. Posao eurokodova na nacionalnim jezicima i po značaju, obimu i sadržaju vrlo je velik. Posebno 12 knjiga Eurokodova, dio koji se odnosi na meteo i seizmiku, pa je neophodna koordinacija susjeda u vezi ovih parametara. Dalje je istakao da je neophodno postojanje administrativnih kapaciteta i finansijskih mogućnosti da se ovaj posao završi kvalitetno i na vrijeme. Regionalni projekat treba da sadrži strukturu i dinamiku poslova, sa troškovima svake države za realizaciju tog projekta, pa bi trebalo tražiti finansijsku podršku od Evropske unije, koja bi bila inicirana od Vlada zainteresovanih država. Rad na ovim projektima moglo bi da sagledava jedno zajedničko tijelo inženjerskih komora Jugoistočne Evrope, a stručne poslove obavljale bi najstručnije institucije u nacionalnim državama. Zaključio je da bi bilo dobro da ovaj projekat podrži Evropski savjet inženjerskih komora. Prijedlog prof. Vujovića je da se napravi Memorandum o potrebi izrade i kandidovanja ovog projekta kod EU i da se utvrdi koordinator i izrađivač nacrta projekta, s tim da se predloži da se projekat finansijski podrži od EU prije kraja ove godine. U odnosu na navedena izlaganja, Josef Robl smatra da je obavezno članstvo u svim državama evidentno i da nije samo obavezujuće već i prinudno članstvo, zapisano u pravnim aktima, pravnim zakonima, kroz koja su određena prava i obaveze Komore i članova. Istakao je da su inženjerske komore autonomne i da se finansiraju od strane svojih članova: „Ovo je tema koju želimo za budućnost ali to nije moguće kada posmatrate mapu Evrope u sjevernom dijelu Evrope, a nije ni u zapadnom dijelu - Francuska, Holandija ili Belgija. I stoga kada pogledate na mapi gdje se nalaze Komore, nalazite centralnu Evropu, jugoistočni dio Evrope i istočni dio, i naravno jug zato što ćete naći u našem spisku članica Španiju, Italiju i Grčku. Postoji pravna osnova za inženjersku profesiju. Slažem se sa vama da je to jedinstvena institucija i javna institucija a za našu profesiju je to neophodno. Zašto? Zato da služi našim pravima i da odluči o problemima u našim domovinama. Današnji cilj ECEC-a nije uspostavljanje evropske komore. Zašto? Zato što danas imate platformu nacionalnih inženjerskih komora i kada mislite o evropskoj komori trebate zajedničku pravnu osnovu a ova osnova se može uspostaviti samo u Briselu. Možemo promovisati takav razvoj i podržati takav razvoj ali za mene je to srednjoročni projekat koji neće rješiti sve ove probleme u naredne dvije godine“. Osvrnuo se na problem uvođenja eurokodova, ističući da iako postoji mogućnost harmonizacije, s druge strane postoje posledice te harmonizacije jer svaka država može objaviti svoj aneks svakog eurokoda. Austrija i Slovenija su prve države u Evropi koje su bile obavezne da počnu sa korišćenjem eurokodova od početka 2009 do jula 2009. Istakao je da je postojao problem za inženjere u Austriji, jer u to vrijeme nije bilo aktuelnog softvera. Sledeće pitanje je pitanje autorskih prava, koje se prvenstveno odnosi na arhitekte u Austriji. U Austriji postoje pravne odluke kojim se odlučilo da su prava intelektualne svojine pitanje između ugovornih partnera, transfer prava svojine izvršen od strane konsalting inženjera je uglavnom organizovan u ugovoru, makar u standardnom ugovoru javnog jemca koji hoće da izbjegne bilo kakve nesuglasice koje mogu nastati zbog upotrebe rada. Naglasio je da u Austriji ne postoji drugo pravo za konsalting inženjera, a ni u čitavom zapadno-evropskom regionu. Mirko Orešković, dipl.inž.građ. je istakao da treba izaći sa novim idejama, jer je nedopustivo da administracija preuzima krucijalna ovlašćenja koje imaju nacionalne komore, zbog čega su i osnovane. IKCG je stavljena u položaj svjedoka, a ne aktivnog učesnika u prostoru definisanja uslova za obavljanje poslova od životnog značaja. Skup treba da izrazi punu podršku IKCG i da se sa pismo podrške uputi kako Inženjerskoj komori Crne Gore, tako i Vladi Crne Gore. Predložio je da sličan korak preduzmu članovi borda ECEC. Orešković je naveo da je sličan slučaj bio sa poljskom komorom, kada je i njima pružena podrška i to je dalo pozitivne rezultate. Osvrćući se na izlaganje Rifata Alihodžića, Orešković kaže da složeno pitanje, traži jednostavno rješenje. Treba imati u vidu da nešto što je nama danas lijepo, ne znači da će biti sljedećoj generaciji. Činjenica je da se moraju zaštititi autorska prava. Bolje je krenuti od manjeg ka većem. Postavlja se pitanje da li štitimo djelo ili pojedinca. Mi štitimo djelo, pojedinac ima pravo da se zaštiti njegovo djelo. Međutim ako Investitor to ugovorom drugačije predvidi, to je pitanje rizika koje nose dvije strane ugovora. Ne treba se osvrtati na rušenje nekog objekta, to se dešava u potresu, ljudskim djelovanjem ili seizmološkim faktorom. Činjenica je da neke građevine imaju duži, a nek kraći rok trajanja. Posebno se osvrnuo na Tarifnik, gdje se Evropa ponaša neprihvatljivo, jer ograničavaju tržišne slobode i kroz to se demonstrira bazno nerazumijevanje kvaliteta usluga. Nametanje cijenom, koje se danas propagira kao jedini pokazatelj slobode tržišta, je nešto što je sebi ograničeno, a to je pitanje komocije administracije . Lako je raspisati konkurs gdje je pobjednik onaj koji ponudi najnižu cijenu. Time smo dali odriješene ruke administraciji, i time se nanosi direktna šteta koja se ne može izbjeći. Šteta nastaje iz razloga: za malu vrijednost usluge dobija se mala kvalitativna vrjednost, a s druge strane društvo gubi jer nije dobilo što je moglo da je bio u pitanju konkurs kvalitetom. Treba se boriti za promjenu stava kod kolega. Sve to prihvatamo iz razloga dnevnog preživljavanja, a to ne smije da se desi već moramo imati maksimalnu odgovornost prema zadacima koje dobijamo od društva. Tarifnici- pravilnici su alati, suština je da se mora uvest i nadmetanje kvalitetom. Istakao je da treba definisati kvalitet očekivane usluge, čije kvalitete na početku ne poznajemo, u tom slučaju je bitno povjerenje između klijenta i naručioca usluge. Kako to postići? Kvalitetom i vjerododstojnim referencama koje daju osnovu da ćemo odgovoriti izazovu. Naveo je da treba ostaviti prostor mladim kolegama, stepenovanjem licenci, jer mladi inženjeri nemaju reference. Što se tiče eurokodova, istakao je da možemo uštedjeti velike svote novca zahvaljujući tome što mi sa ovih prostora govorimo istim ili sličnim jezikom, što omogućava da se knjige rade sektorski. Dalje se osvrnuo na pitanje slobodnog kretanja i priznavanja kvalifikacija i istakao da Evropska komisija ponovo razmatra tu problematiku. Zaključio je da inženjerska struka mora biti maksimalno aktivna, ne štedjeći sebe u zaštiti struke, jer se samo tako može štititi interes zajednice. Josef Robl je, osvrćući se na izlaganje Mirka Oreškovića, istakao da će ECEC napraviti novi prijedlog u Briselu u pogledu evaluacije Direktive o uslugama, što je sada u proceduri, u nadi da će se postići razumjevanje političara i društva ne za inženjerske usluge, već za intelektualne usluge. Ovo je samo početak implementacije u Direktivi o uslugama definicije intelektualnih usloga, kako bi smo pokazali društvu, kao i klijentima i javnim vlastima, da nije na istom nivou usluga čišćenja i inženjerska usluga. U Austriji već postoji takva definicija intelektualnih usluga u zakonu o uslugama i ponovo će pokušati da u Direktivi usluga EK implementira takvu definiciju. Tada nagrada QBS selekcija koja je zasnovana na kvalitetu može pobjediti sistem zasnovan na kriterujumu najniže cijene. Mr Črtomir Remec, dipl.inž.građ. je istakao da Komora Slovenije ima adekvatan status, ali da su u toku promjene zakona, što može biti vrlo opasno. Što se tiče eurokodova naglasio je da posao uvođenja eurokodova u svakodnevnu praksu zahtijeva veliku angažovanost i da kod njih postoji priručnik o primjeni, za koji postoji zainteresovanost da se prevede na jezike bivših jugoslovenskih republika. Obavijestio je učesnike da je profesor Fajfer uveo metod za seizmiku, pa kod njih možemo da dobijemo izvod eurokodova. Komora Slovenije pruža punu podršku Komori Crne Gore u vraćanju nadležnosti, navodeći da su se u Sloveniji ranije licence za strana lica dobijala od Ministarstva, a sada od komore Slovenije. Strahinja Trpevski je istakao da su imali slične probleme ranije. Počeli sa radom 2006.godine i izdavanje licenci za pravna lica i ovlašćenja za fizička lica bilo je u njihovoj nadležnosti. Međutim, od 2008. godine izdavanje licenci pravnim licima je u nadležnost Ministrastva. Upoznao je prisutne da je u Makedoniji u toku finalizacija tarifnika i da je dobijena podrška nadležnog Ministarstva. Fotografije možete pogledati u GALERIJI.