PODGORICA – Iz onoga što se do sada moglo saznati, za opadanje fasade krivi su izvođač radova i nadzorni organ – kaže za Pobjedu predsjednik Inžinjerske komore, arhitekta Ljubo Dušanov Stjepčević. Loš kavlitet Prema njegovim riječima, investitori su prerano okrivljeni, a tehnički prijem – na koji se mediji pozivaju dolazi – tek na kraju. - Krivicu nije teško utvrditi, jer profesionalci znaju redosljed poteza i kakav je put od ideje da se zgrada gradi do uručivanja ključeva stanarima. Investitor plaća izvođača radova, ovaj je dužan da radi profesionalno i po zakonu, a kontroliše ga nadzorni organ. Od kvaliteta nadzornog organa zavisi konačan ishod posla – kaže Stjepčević. Naš sagovornik ocjenjuje da je za opadanje fasade kriv loš kvalitet. - Mislim da fasada nije kvalitetno urađena. U pitanju je takozvana demit fasada koja se sastoji iz pravougaonih ploča koje mogu biti od različitih materijala i raznih dimenzija. Da bi se postavila po propisu treba da je zalijepljena i prišrafljena. Ljepilo se stavlja u svaki ugao i na sredinu ploče. Isto važi za ljepilo. Prošao sam pored zgrade i nijesam vidio otiske ljepila na pločama ili na zidu. Očigledno da nije urađena odgovarajuća priprema za fasadu, pa ljepilo nije povuklo ploče da se zakače. Do opadanja može dovesti i prašina, jer sprečava da se ploče zalijepe. I, što je najvažnije, nije urađeno šrafljenje – fasadne ploče nijesu tiplama fiksirane za zid – objašnjava Stjepčević. On dodaje kako su, potom, vremenske prilike učinile svoje. - Kiša je ušla u prostor između ploča fasade i zida i stvorila pritisak. Proces je ubrzala niska temperatura i ovo što se dogodilo bilo je neminovno – kaže on. Naš sagovornik ukazuje i na činjenicu da su opale ploče sa posljednjih spratova. - Izvođač je očigledno u početku radio kvalitetno, ali što je posao odmicao to je kvalitet bio sve slabiji – ocjenjuje Stjepčević. On upozorava kako je u potrazi za krivcem u drugi plan stavljena važna činjenica da čitava zgrada ima istu fasadu. - Pao je dio fasade, i to sa strane koja je manje frekventna. Ali, ta zgrada je velika, a ako je čitavu fasadu radio isti izvođač, velike su šanse da i ostatak otpadne. Srećna je okolnost da su opale ploče na strani koja je manje frekventna, pa nije bilo ljudskih žrtava. No, treba učiniti sve da se to ne desi na ostatke zgradu jer su na tom dijelu trotoari, parkinzi, samopusluge i ima više prolaznika – upozorava Stjepčević. Uslovi Da bi se uradio tehnički prijem, potrebni su atesti za sve materijale koji će se koristiti u izgradnji. U konkretnom slučaju, i za materijale od kojih će se praviti fasada. Prije početka izgradnje, moraju se stvoriti urbanistički uslovi, potom se odobrava projektni zadatak, slijedi njegova revizija, pa tek onda izdaje građevinska dozvola. - Na svakom gradilištu vode se građevinski dnevnik i građevinska knjiga. U knjigu se bilježi obračun pozicija koje se rade, a u dnevnik izvođač svakodnevno unosi precizne podatke – datum, vrijeme (temperatura, kiša, sunce…) poziciju na kojoj izvodi radove i broj. Nadzorni organ taj dnevnik predaje izvođaču. Na taj način se priprema teren da se kvalitetno izvedu naredni radovi – kaže Stjepčević. Na primjeru fasade, on objašnjava šta to znači. - Ako je jedna firma radila betonske radove i treba da se uključi da radi fasadne, onda izvođač fasadnih radova na osnovu dnevnika dobija podatke da je podloga pripremljena. Ukoliko nije pripremljena, nadzorni organ ne dozvoljava da počne izrada fasade. Čak i kada je sve urađeno i izvođač dobije dozvolu nadzorni organ je obavezan da nadgleda je li kvalitetno izvođenje radova. Naravno, izvođaču je obaveza da radi, ali nadzorni organ je taj koji mu neće dozvoliti da od toga odstupi. U suprotnom, njegov je zadatak da prekine posao i objasni zbog čega je tako postupio – kaže on. Savjet kupcima Na naše pitanje šta savjetuje onima koji se odluče za kupovinu stana, predsjednik Inžinjerske komore odgovara da obrate pažnju na reference. - Gradilište nije apoteka, propusti su uvijek mogući. Manja je mogućnost da se dogode ovakve stvari ako stan kupujete od kompanije koja ima reference, iskustvo, projekte i stanove koje je dao na korišćenje. No, ako stanove grade i prodaju konobari i šusteri, onda su šanse da se nešto slično dogodi velike – kaže Stjepčević. On preporučuje da se pažnja obrati na ugovor, tačnije na garancije. - Mali broj ugovora danas sadrži čak i rok useljenja, a kamoli druge stvari. Nije uvijek bilo tako. Nekada se znalo ko može biti investitor, izvođač, nadzorni organ ili projektant. Danas su, čast pojedincima, glavni oni koji su se, narodski rečeno, snašli – imaju novac, investiraju ga u gradnju, a o njoj ne znaju ništa. Kupci treba da traže preciznu informaciju kada će dobiti ključ, na šta dobijaju garancije i na koje vrijeme – savjetuje Stjepčević. Što se Inžinjerske komore tiče, ukoliko krivci imaju njenu licencu, ta asocijacija ima pravo da im je oduzme i do pet godina – kaže njen predsjednik. Dragica Šaković