Na odluku da Crnu Goru predstavljaju studenti oštro su reagovali arhitekti Ljubo D. Stjepčević i Dragan Vuković ističući da je riječ o „uvredi struke”. Ministar Sekulić se nada da će arh. Alihodžić uspješno odgovoriti projektnom za Crnu Goru na predstojećem 13. Bijenalu arhitekture u Veneciji predstavljaće studenti Arhitektonskog fakulteta. Ministarstvo održivog razvoja i turizma za komesara crnogorske izložbe imenovao je doc. dr arhitekture Rifata Alihodžića, a njegovi saradnici su Lazar Pejović sa Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju i komunikolog Neda Milačić-Bogdanović, koja će biti kurator naše postavke predstavljene na otvaranju manifestacije 29. avgusta. Crnogorska izložba, kao rezultat promišljanja teme Bijenala, nazvana je „Sljedeći korak”, saopštio je Alihodžić. Na odluku Alihodžića i Ministarstva održivog razvoja i turizma da Crnu Goru na najuglednijoj arhitektonskoj manifestaciji na svijetu predstavljaju studenti oštro su reagovali arhitekte Ljubo D. Stjepčević i Dragan Vuković ističući da je riječ o „uvredi struke”.U ime Komore arhitekata i Inženjerske komore Crne Gore Vuković i Stjepčević su načelno pozdravili odluku da postdiplomci arhitekture predstavljaju našu zemlju na Bijenalu, ali su javno zatražili da se omogući crnogorskim arhitektima da se mimo konkursa uključe u trku za Veneciju. Oni nisu bili zadovoljni ponudom Alihodžića da se struka savjetodavno uključi u pripremu timova, već su izričito tražili da se promijene uslovi konkursa, koji je već objavljen na sajtu Arhitektonskog fakulteta. Raspravu je okončao ministar Predrag Sekulić, ističući da je nemoguće promijeniti propozicije konkursa te da su u skladu sa temom Bijenala studenti najbolje rješenje. - Neoštećeni um studenata koji posjeduju dovoljno znanja i iskustva odredio je naš izbor. Oni bi mogli dati odgovor na temu „Common Ground” (Zajedničko tlo/osnov) direktora ovogodišnjeg Bijenala Dejvida Čiperfilda. Studentska populacija ima zavidan nivo znanja, a njihova percepcija društvenih uticaja na arhitekturu nije oštećena svakodnevnom borbom sa društvenim sistemom – objasnio je komesar. U prvom krugu konkursa javilo se 11 timova od po tri studenta postdiplomskih specijalističkih studija, sa mogućnošću proširenja grupe jednim članom. Drugi stepen konkursa sastoji se u davanju načelnih objašnjenja studentskih timova o shvatanju teme ovogodišnjeg Bijenala i crnogorske izložbe. Tek nakon toga biće poznat tim koji će nas predstavljati na Bijenalu, a postoji mogućnost da se izaberu dvije ekipe koje će zajednički raditi na idejnom rješenju izložbe. Ministar Sekulić je istakao da se nada da će Alihodžić uspješno odgovoriti projektnom zadatku koji je postavio direktor Bijenala u Veneciji Dejvid Čiperfild. Crna Gora će pored uspješnih rješenja zajedničkih prostora predstaviti na svojoj izložbi i ona neuspješna rješenja, što, kako je kazala pomoćnica ministra za upravljanje prostorom Sanja Lješković-Mitrović, našu postavku čini specifičnom. Ministarstvo je po dobijanju poziva za učešće na Bijenalu arhitekture organizovalo niz razgovora da bi se pronašao adekvatan odgovor na pitanja da li građani kreiraju prostor i gradove u kojima žive ili je riječ o spoju ekonomskih, političkih i kulturoloških uticaja. Polazište za izbor studenata kao predstavnika naše zemlje u Veneciji pronađen je u Čiperfildovom objašnjenju „da želi da se na Bijenalu proslavi suštinska međusobna povezanost kulture arhitekture kao i da se postavi pitanje intelektualnih i fizičkih teritorija koje su joj zajedničke”. - Upravo su studenti oslobođeni svih tih uticaja. Oni su ona nevina i čista energija koja još nije ušla u prostor uticaja koji se odražava na arhitekturu. Profesor Alihodžić mogao bi da pokrene energiju i napravi koncept koji će nas drugačije predstaviti u Veneciji – kazala je Sanja Lješković-Mitrović objašnjavajući da zajednički prostori kod nas izazivaju zanimanje samo kroz broj kvadrata i cijenu, ali ne i njihovu namjenu. U skladu sa temom i na osnovu konsultacija sa nekoliko kolega Alihodžić je odlučio da se radovi za Bijenale izaberu među studentima, pa je konkurs objavljen samo na sajtu Arhitektonskog fakulteta u Podgorici. On je objasnio da je Čiperfildova tema veoma kompleksna, sa idejom da stav arhitekte ne bi bio moguć bez društvenih uticaja i atmosfere u kojima se stvara. - To je jedan od elemenata u kojem smo pronašli polazište za našu temu želeći saomokritično da se suočimo sa onim što se događa u našoj arhitekturi. Naši gradovi leže na kičmi urbanih komponenti koji su postavljene devedesetih prošlog vijeka. Južni Jadran je i danas paradigma dobrog planiranja na ovim prostorima. Ali mi smo poslednjih 20 godina imali stravičan sudar sa stvaranošću u kojoj ni kao društvo ni kao struka nismo bili spremni da damo adekvatan odgovor pa smo dobili sliku koja nije ni malo pozitivna. Razmišljajući kako samokritično odreagovati na stvarno stanje i kako osmisliti odgovor `kako dalje` izabrali smo studente – opravdao je komesar Alihodžić svoj izbor. Predstavljanje naše izložbe zahtijeva izradu projekta, ali i promociju naše izložbe međunarodnoj javnosti kazala je Neda Milačić-Bogdanović. Poslije serije promocija u Rimu, Cirihu, Berlinu i Londonu na kojoj će Crna Gora učestvovati tako što će dostavljati materijal o našem projektu preveden na tri jezika, crnogorski tim će imati međunarodnu promociju pred sam početak Bijenala u Veneciji. Osim izložbe Crnu Goru će predstavljati i dvominutni video rad o našoj izložbi, koja će biti propraćena i katalogom i promotivnim brošurama. S.ĆETKOVIĆ Treća sreća Crna Gora je prvi put učestvovala na Bijenalu 2008. kada se predstavila projektom „Od Arsenala do Porto Montenegra” autora profesora arhitekture Aleksandra Kekovića i pod vođstvom komesara Gorana Radovića. Pretprošle godine naša zemlja je učestvovala na ovoj prestižnoj smotri arhitekture i 2010. sa radom na temu „Reciklaža prostora” . Komesar Rifat Alihodžić Arhitekta Rifat Alihodžić je rođen u Beranama 1956. godine. Gimnaziju završio u Bijelom Polju, diplomu arhitekte stekao u Sarajevu, magistrirao je u Beogradu, a za magistarski rad dobio nagradu „Miodrag Macura”. Doktorirao je na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Vraća se u Bijelo Polje, a 1990. godine osniva sopstveni biro „ARHING” koji i danas aktivno djeluje. Docent je na Arhitektonskom faklutetu u Podgorici, gdje predaje teoriju arhitektonskog prostora i forme kao i dva projektantska predmeta, a bio je gostujući profesor na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Autor je preko stotinu objekata u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je republičke nagrade „Borba” za najbolje arhitektonsko djelo 1990, kao i niza drugih nagrada i priznanja. Član je Akademije inženjerskih nauka Crne Gore, Inženjerske komore Crne Gore i Saveza arhitekata Crne Gore, gdje trenutno obavlja funkciju predsjedavajućeg. Alihodžić je autor jedne knjige i više naučnih radova.