Na velikom broju objekata u Podgorici nije poštovana planska dokumentacija i ima propusta u gradnji u vezi sa seizmičkim standardima, smatraju stručnjaci Zbog zemljotresa koji su protekla dva dana potresali centralni dio Crne Gore, građani, posebno u višespratnicama, bili su uplašeni jer ne znaju koliko su sigurni objekti u kojima žive. A koliko su zapravo bezbjedne naše zgrade je pitanje na koje je teško dobiti konkretan odgovor. Ono što za sada znamo je, kako tvrde stručnjaci, da na velikom broju objekata u Podgorici nije poštovana planska dokumentacija, te da ima propusta u gradnji u vezi sa seizmičkim standardima. Iako se dvije noći zaredom treslo jačinom od 4,5 stepeni Rihterove skale sa epicentrom na istom području, u centralnom dijelu Crne Gore u narednom periodu ne bi trebalo očekivati zemljotres jači od 5,5 stepeni Rihterove skale, ocijenio je za DN samostalni savjetnik u Seizmološkom zavodu Veliša Šupić. Potresi te jačine, kako je rekao, ne bi trebalo da izazovu veće materijalne štete u epicentralnom području, izuzimajući manje pukotine na starijim, kamenim objektima. Maja Radonjić koja stanuje u višespratnici u Zagoriču na obali Morače ispričala je Dnevnim novinama da je prve večeri zemljotresa bila sa društvom u stanu, te da "takvo treskanje zgrade" nikada neće zaboraviti. "Flaša koka-kole je pala sa stola. Sve se toliko jako drmalo da nijesmo znali što da radimo. Ljudi su izlazili na balkone i ispred zgrada", priča Radonjić. Majinu bojazan za svoju bezbjednost dijeli veliki broj građana koji stanuju u novijim zgradama, ne znajući koliko su one zapravo sigurne. Ono što je svakako sigurno je da zbog želje za brzom zaradom, na velikom broju objekata u Podgorici nije poštovana planska dokumentacija, zbog čega su evidentni propusti u gradnji u vezi sa seizmičkim standardima. S tim je saglasan i predsjednik Inženjerske komore Ljubo Dušanov Stjepčević koji je objasnio da se nadzor ne vrši kvalitetno, jer investitori biraju nadzorni organ. Inače, nadzor mogu vršiti stručnjaci koje licencira Inženjerska komora, koji imaju položen državni ispit i minimum tri godine radnog iskustva. Nekada su kvalitetne, obučene građevinske firme, sa obučenim kadrovima, kvalitetnim projektantima učestvovale u izgradnji objekata, dok danas, prema mišljenju Stjepčevića, gotovo da nemamo kvalitetne građevinske firme osposobljene da rade radove, a problematičan je i kredibilitet investitora. "Ne želim nikoga da uvrijedim, ali danas su investitori većinom konobari, kuvari i slično, a želja za brzom zaradom dovodi do slabijeg kvaliteta gradnje", tvrdi Stijepčević. Profesor Građevinskog fakulteta Radenko Pejović smatra da zgrade koje su pravljene prije zemljotresa, koji se desio 1979. godine na crnogorskom primorju, nemaju potrebnu seizmološku otpornost, pa bi trebalo da se rekonstruišu kako bi bile otporne. On je kazao da je normalno očekivati da će te zgrade imati neka oštećenja pri jačim zemljotresima. Sa druge strane, Stjepčević tvrdi da u Crnoj Gori treba prvo nešto da se desi, pa da se onda pravi analiza zašto se desilo. "Ne daj Bože da zadrma neki jači zemljotres, da neko strada i padne veći broj objekata, tek bismo tada ušli u analizu šta se i kako radi, umjesto da se to radi sada", kazao je on. Stjepčević je naveo da to ne mogu raditi pojedinci, već je potrebno da država ispravi stvari koje je propustila blagovremeno da riješi, pa da snimi objekte i preduzme mjere za rješavanje tih problema. "Od investitora se to ne očekuje, jer to su skupi poslovi, koji moraju biti organizovati sa višeg nivoa, a to je posao države", zaključio je on. Jelena Kovačević, Jelena Vađon Đurišić Na LINKU možete preuzeti tekst u originalu.